Deset godina lokalnih partnerstava za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini – inovacijama do sustavnog utjecaja

---

(Sarajevo, 23. lipnja 2026. godine) – U Sarajevu je danas započela dvodnevna konferencija pod nazivom „Deset godina lokalnih partnerstava za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini – inovacijama do sustavnog utjecaja“, na kojoj su predstavljeni rezultati desetogodišnje potpore Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje diljem BiH.

Konferencija je okupila predstavnike institucija i organizacija uključenih u lokalna partnerstva za zapošljavanje podržana kroz projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ (LEP II, 2021. – 2026.).

Provedeni projekti, prema riječima predstavnice Međunarodne organizacije rada u BiH Amre Selesković, najbolje pokazuju vrijednost partnerskog pristupa u rješavanju izazova na tržištu rada. Naglasila je kako je kroz desetogodišnje ulaganje od 10 milijuna eura uspostavljeno 45 lokalnih partnerstava koja obuhvaćaju gotovo 80 zajednica, čime su stvoreni inovativni okviri tržišta rada te osnažene lokalne inicijative i suradnja ključnih dionika.

"Ovo nije završetak, već početak nečega novog i mislim da to trebamo tako promatrati", istaknula je Selesković.

Zahvaljujući takvom pristupu, od 2016. godine podržano je 45 partnerstava, a samo je kroz drugu fazu projekta, od 2021. godine do danas, zaposleno više od 800 osoba, od kojih je više od 300 pokrenulo vlastiti posao.

Generalni direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić naveo je kako je projekt pridonio promjeni načina sagledavanja problema tržišta rada, osobito kroz jačanje lokalnog pristupa. Naglasio je kako je za razumijevanje trendova potrebno istodobno promatrati lokalna i globalna kretanja, imajući u vidu migracije, nedostatak radne snage i druge čimbenike. Barbalić je istaknuo i potrebu usklađivanja vještina sa zahtjevima tržišta te stvaranja kvalitetnih radnih mjesta koja mogu zadržati radnu snagu u zemlji.

Predstavnik Federalnog zavoda za zapošljavanje Emir Spahalić rekao je kako ova institucija kontinuirano razvija programe sufinanciranja zapošljavanja, samozapošljavanja i osposobljavanja prilagođene različitim kategorijama nezaposlenih osoba. Poseban naglasak stavljen je na mlade bez radnog iskustva, žene te dugotrajno nezaposlene osobe starije od 40 godina kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada. Dodao je kako programi potiču i pokretanje vlastitog posla, uz mogućnost zapošljavanja dodatnih radnika kroz startup inicijative.

"Nastojimo obuhvatiti sve kategorije nezaposlenih i omogućiti im pristup mjerama koje vode prema zapošljavanju", istaknuo je Spahalić.

Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Luka Glibo naglasio je kako tržište rada obilježava strukturna nezaposlenost, pri čemu vještine nezaposlenih osoba ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Ukazao je na smanjenje broja nezaposlenih, ali i na negativna demografska kretanja i migracije koje dodatno opterećuju tržište rada.

Glibo je rekao kako Zavod ima ključnu ulogu u posredovanju između poslodavaca i nezaposlenih osoba te u provedbi mjera za povećanje zaposlenosti i socijalne sigurnosti.

Daniela Zampini iz Međunarodne organizacije rada u BiH rekla je kako se problemi tržišta rada danas više ne mogu promatrati bez uzimanja u obzir snažnog demografskog pada, koji ranije nije bio u središtu pozornosti. Naglasila je kako nedostatak radne snage nije samo posljedica odlaska radnika, već i neaktivnosti ljudi koji su formalno nezaposleni, ali se nalaze izvan tržišta rada.

"Drago nam je što smo s Europskom unijom i lokalnim institucijama partneri u ovom procesu, a naše se partnerstvo temelji na nekoliko načela. Prvo su dostojanstveni uvjeti rada, drugo je socijalna kohezija, treće radnička prava, a četvrto socijalna partnerstva", navela je Zampini.

Naglasila je kako su potrebni proaktivni pristupi i uklanjanje prepreka zapošljavanju, osobito za žene.

Poseban dio događaja bila je izložba fotografija i proizvoda koja je prikazala „ljudsku stranu statistike“, odnosno konkretne priče i rezultate ostvarene u lokalnim zajednicama diljem zemlje.

Konferencija, koja se održava u Europskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, naglašava ljudsku dimenziju intervencija u području zapošljavanja te potrebu za širim razumijevanjem pitanja uključivosti na tržištu rada, razvoja vještina i izazova povezanih s dostojanstvenim radom u BiH.

 

Izvor: FZZZ