Prijava na evidenciju nezaposlenih
Nezaposlena osoba ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti na zavodu za zapošljavanje, odnosno birou prema mjestu prebivališta.
Osoba koja se prvi put prijavljuje zavodu dužna je dati na uvid:
· - osobnu iskaznicu,
· - prijavu mjesta prebivališta ili boravišta,
· - dokaz o stupnju stručnog obrazovanja, odnosno stručne osposobljenosti,
· - potpisanu izjavu, kojom potvrđuje da je nezaposlena, u skladu sa članom 3. Zakona o posredovanju u
· zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba,
· - drugu odgovarajuću dokumentaciju, ukoliko je to potrebno radi ostvarivanja nekog prava.
Nakon registracije, nezaposlena osoba će dobiti kontrolni list javljanja, te biti upoznata s pravima ali i obavezama koje ima nakon prijave na biro.
Tko je nezaposlena osoba
Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu, a koja:
a) nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
b) nema registriran obrt;
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
d) nije uživalac penzije prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju;
e) nije redovan učenik ili student;
f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu;
g) aktivno traži posao.
Osobe iz točaka a) i f) smatrati će se nezaposlenom ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Odredbe iz tačke c) primjenjivat će se od dana stupanja na snagu propisa koji reguliraju poljoprivrednu djelatnost.
Nezaposlena osoba aktivno traži posao ako:
- se redovno javlja zavodu za zapošljavanje;
- podnosi molbe poslodavcima ili daje oglas i javlja se na oglase i natječaje;
- pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.
Pridržavanje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije podrazumijeva:
- učešće neuposlene osobe u grupnom informiranju;
- individualna savjetovanja u cilju utvrđivanja stručnih, radnih i osobnih sposobnosti i sklonosti neuposlene osobe;
- učešće u organiziranim aktivnostima prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja.
Zavod za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao neuposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba:
1. stupi u radni odnos;
2. odbije odgovarajući posao;
3. bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;
4. registrira privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
5. registrira obrt;
6. počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
7. ispuni uvjete za penziju prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju;
8. stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili odgojne mjere u trajanju dužem od šest mjeseci;
9. navrši 65 godina života;
10. odbije uključiti se u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirala i snosi troškove služba za zapošljavanje u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje;
11. ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja;
12. ne ispunjava uslove o aktivnom traženju posla;
13. odjavi se sa evidencije;
14. primi novčanu naknadu u skladu sa članom 30.a Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba;
15. postane redovan učenik ili student.
Prava i obveze nezaposlenih osoba
Materijalna i socijalna sigurnost podrazumijeva:
1. novčanu naknadu;
2. zdravstveno osiguranje;
3. mirovinsko osiguranje.
Zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme neuposlenosti, prvenstveno osiguranjem za slučaj nezaposlenosti, odnosno u skladu sa Zakonom posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i drugim zakonima koji reguliraju ovu oblast.
1. NOVČANA NAKNADA
Uvijeti za ostvarivanje prava na novčanu naknadu su:
1.1 Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.
Kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu kao godina rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a rad kraći od punog radnog vremena preračunava se na puno radno vrijeme.
Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obaveznog osiguranja prema propisima koji reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa.
Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.
1.2 Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba, ako se prijavi i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno od dana odjavljivanja obrta ili djelatnosti. Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka razloga zbog kojega je došlo do propuštanje roka. Pod opravdanim razlogom smatra se privremena spriječenost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju.
Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa ako podnese zahtjev za novčanu naknadu u naprijed navedenom roku.
Ako nezaposlenoj osoba podnese zahtjev nakon roka, novčana naknada joj pripada od dana podnošenja zahtjeva pa do isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu. Novčana naknada ne pripada nezapoelenoj osobi koja podnese zahtjev poslije isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu, na osnovu Zakona.
Osoba koja podnosi zahtjev za ostvarivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti dužna je službi za zapošljavanje dostaviti potrebne podatke za utvrđivanje prava.
1.3 Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba kojoj je poslodavac izmirio doprinose za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, prema propisima koji reguliraju sistem obaveznih doprinosa.
1.4 Nezaposlena osoba ima pravo na novčanu naknadu kad nije svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa.
Dužina trajanja isplaćivanja novčane naknade:
Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenoj osobi 3,6, 9,12,15,18, ili 24 mjeseca, u zavisnosti od vremena provedenoga na radu.
Da bi nezaposlena osoba, koja je u cijelosti iskoristila novčanu naknadu, ponovo dobila ovo pravo u vrijeme provedeno na radu računa se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenoga prava na ovu naknadu.
Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi samostalnog ili sa drugom osobom osnivanja privrednog društva, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti.
Nezaposlena osoba kojoj je naknada isplaćena ne može se prijaviti službi za zapošljavanje prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu.
2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, osiguranici su:
2.1 Nezaposlene osobe koje su prijavljene zavodu za zapošljavanje ako su:
§ se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
§ se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana,
§ na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje,
§ se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana,
§ se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu.
2.2 Djeca koja su navršila 15 godina života, odnosno stariji maloljetnici do 18 godina života, a nisu završili osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu zaposlili, ako su se prijavili zavodu za zapošljavanje;
2.3 Osobe starije od 18 godina koja su prema propisima o školovanju izgubila status učenika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine do dana prekida školovanja ako su se prijavila Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
3. MIROVINSKO OSIGURANJE
Mirovinsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine mirovinskog staža do stjecanja uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
NAPOMENA:
Za tekst su korišteni izvodi iz: Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba ("Službene novine F BiH", br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08), Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine F BiH", br. 74/18) i Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine F BiH", br. 30/97, 7/02 i 70/08).
